Dugodlako škotsko govedo potječe od divljeg goveda britanskih otoka. To je najstarije poznata vrsta goveda. Životinje su poznate po dugoj dlaci i široko istaknutim rogovima, što im daje prvobitan i prirodan izgled. Unatoč dugim rogovima, životinje su vrlo mirne i druželjubive.Pasmina škotskog goveda je posebno cijenjena zbog njene izuzetne prilagodljivosti vremenskim uvjetima. Govedo je živjelo stoljećima u surovom, zabačemnom Škotskom visokogorju. Extremno oštri i opori uvjeti uvjetovali su proces prirodne selekcije, gdje samo oni najjači i najprilagodljiviji preživljavaju i prenose gene na vrstu. Škotsko govedo zahtijeva za svoj razvoj izuzetno malo u pogledu zaklona, hrane i skupih žitarica. U stvari, škotsko govedo živi u uvjetima u kojima bi mnoge druge vrste izumrle. Prezimljavaju na pašnjaku, iako imaju na raspolaganju staju. Krave bez problema tele vani, na temperaturi minus dvadeset stupnjeva i imaju jako izražen majčinski nagon - vrlo su dobre i brižne majke. Idealnu zaštitu od hladnoće daje im zimska dlaka koja se sastoji od dva sloja dlake. Gornji sloj je dugačka dlaka koja lako odbija kišu i snijeg te održava suhom donju, vrlo meku, mahovinastu dlaku koja pak služi za zadržavanje topline. Zbog svoje otpornosti na snijeg i hladnoću rasprostiru se na sjeveru do Aljaske i Skandinavije. Prilagođene su također i na manje surove i toplije krajeve, pa se farme nalaze u Texasu i Georgiji. U sušnim razdobljima, kad je premalo trave na pašnjaku, ponašaju se izuzetne štedljivo i skromno, kao da nagonski razumiju, da je potrebno štedjeti s hranom.Životinje su izuzetno otporne i na bolesti. Duga dlaka i uvojci preko očiju štite im oči od letećih insekata i sunčevih zraka, pa su zato conjuctivitis i rak očiju rijetka bolest. Govedo je mirno i rijetko doživljava stres, pa su i bolesti povezane sa stresom rijetkost. Žive do 25 godina.